Upload images to this post to show gallery.
I le loloto o le talafaasolopito, o Initonesia, o se atunuu ua silafia e pei o le motu o mea manogi, ua avea ma nofoaga autu mo mea manogi e sili ona taua i le lalolagi. Mai le pala manogi e oʻo i le bunga pala maaleale, le cengkeh malosi, ma le kayu manis suamalie, o nei meaola matagofie ua mamanuina ai aganuu, tamaoaiga, ma tofo o tagata i le lalolagi atoa. O lenei malaga i le fatu o Initonesia o le a taitaiina ai i tatou i le tala faasolopito, faʻamanuiaga mo le soifua maloloina, ma le taua faavaomalo o nei ‘pusaka rempah’ – o measina taua o mea manogi.
O le tala faasolopito o mea manogi Initonesia o se tala e tumu i faigamalaga mataʻutia, fefaʻatauaiga faavaomalo, ma feteʻenaʻiga malosi. Mo seneturi, sa taufetuli malosi tagata mai Europa mo le puleaina o motu e maua ai nei mea manogi. O le sailiga mo mea manogi i Initonesia na taitai atu ai i le suʻeina o ala fou o le gataifale, le faavaeina o malosiaga faakolone, ma le fausiaina o se lalolagi fefaʻatauaʻi fesoʻotaʻi.
O le ‘sejarah jalur rempah’ poʻo le tala faasolopito o ala o mea manogi, o se tasi lea o tala sili ona taua i le talafaasolopito o le lalolagi. O Initonesia sa i le totonugalemu o lenei faiga fefaʻatauaiga, o ona motu e mauoa i mea manogi e le mafai ona maua i se isi mea i le lalolagi. O le taua o nei mea manogi na maualuga tele ma na mafua ai taua ma fefaʻatauaiga faapolokiki i le va o malosiaga tetele o le laloluga.
Ina ia malamalama i le loloto o lenei talatuu, e tatau ona tatou suʻesuʻeina le ‘sejarah rempah rempah di indonesia’. O motu o Maluku, e lauiloa foi o Moluccas, sa avea ma fatu o lenei tala faasolopito. O iinei na ola ai le pala ma le cengkeh i le vao, o le mafuaaga autu lea na sailia ai e tagata ese Initonesia. O lenei nofoaga mamao, i le ogatotonu o le gataifale, na avea ma nofoaga tutotonu o fefaʻatauaiga faavaomalo mo le tele o seneturi. O le manaʻoga mo nei mea manogi sa le mafai ona faʻamalieina, ma o le tofo malosi ma le manogi uiga ese o nei ‘spices in’ Initonesia na faʻaosofia ai le tele o sailiga ma sailiga.
O le laau o le pala (Myristica fragrans) e ofoina atu ni meaola taua se lua: o le pala (nutmeg) ma le bunga pala (mace). O le pala o le fatu lanu enaena lea o le fualaau, ae o le bunga pala o le ata mumu mūmū lea e ufiufi ai le fatu.
O le pala o se mea manogi malosi ma le manogi, e masani ona faʻaaoga i kuka suamalie ma meaʻai. O lona tofo loloto, suamalie, ma le vevela e faʻamalosia ai ipu e pei o soupi, sosi, ma keke. E le gata i lona tofo, ae o le pala o loʻo i ai foi se tala faasolopito umi i vailaʻau masani. E talitonuina e fesoasoani i le manava, faʻamalolo tiga, ma faʻaleleia le moe.
O le pala o loʻo i ai se mea e taʻua o le ‘מיריסטיצין’ (myristicin), o se vailaʻau masani e mafai ona iai ni aafiaga i le tino, ma e masani ona suʻesuʻeina ona aafiaga. O le pala mai Initonesia, e lauiloa i lona lelei ma e masani ona taʻua o le ‘ISA nutmeg’ i maketi faavaomalo, ona o lona tulaga maualuga ma le faʻalagolago. I Europa, e pei o Iceland, e taʻua ai o le ‘múskat krydd’, ua faʻaalia ai lona lauiloa lautele ma lona taua i kuka eseese.

O le bunga pala e sili atu ona maaleale lona tofo nai lo le pala, faatasi ai ma se manogi e sili atu ona lemu ma lemu. O lona lanu mumu mūmū e matagofie, ma o lona tofo e sili ona talafeagai mo ipu e manaʻomia ai se paʻi o le tofo masani e aunoa ma le soona malosi. E masani ona faʻaaoga i meaʻai suamalie e pei o custards, pai, ma keke, ae e lelei foi i ipu suamalie e pei o iʻa ma moa.
I le maketi faavaomalo, o le tulaga ‘mace HPS’ (High Purity Standard) e faʻamautinoa ai le mama ma le lelei o le bunga pala, ma o Initonesia o se tasi lea o taʻutaʻua e tuʻuina atu lenei tulaga maualuga o le bunga pala. O le aoina ma le faʻagasologa o le bunga pala o se galuega alualu fua, e faʻaalia ai lona taua ma le taua i le lalolagi o mea manogi.

O le cengkeh (cloves) o fua mago ia o le laau cengkeh (Syzygium aromaticum), e lauiloa i lona tofo malosi, vevela, ma le manogi. O le cengkeh o se tasi lea o ‘aspices’ e faʻaaoga i le tele o kuka eseese, mai kuka suamalie i meaʻai malosi. E le gata i lona faʻaaogaina i le kuka, ae o le cengkeh ua leva ona faʻaaoga i vailaʻau masani mo ona aoga faʻamalolo.
I Initonesia, o le cengkeh o se vaega taua o le aganuu, e le gata i meaʻai ae faʻapea foi i sikaleti masani o le “kretek”. O ona aoga mo le soifua maloloina e aofia ai le avea ma se anti-inflammatory, antiseptic, ma analgesic. O le suauʻu cengkeh e masani ona faʻaaoga e faʻamalolo ai le tiga o nifo ma faʻamalieina ai le manava. O lona tofo uiga ese e faʻamaeʻaina ai le tele o ipu, mai ipu aano o manu e oʻo i supa ma fualaau aina vela.

O le kayu manis (cinnamon) e sau mai le paʻu o le laau Cinnamomum, ma Initonesia o se tasi o atunuu sili ona tele e gaosia le kayu manis (Cinnamomum cassia poʻo Cinnamomum burmannii). E lauiloa lenei mea manogi i lona tofo suamalie, mafanafana, ma le manogi malosi. O le kayu manis e faʻaaoga lautele i le lalolagi atoa, i meaʻai suamalie ma meaʻai malosi.
O le kayu manis o loʻo i ai foi le tele o aoga mo le soifua maloloina, e aofia ai le avea ma se anti-inflammatory, antioxidant, ma e fesoasoani e pulea le suka i le toto. O lona manogi ma le tofo e mafai ona faʻaleleia ai le tele o ipu, mai keke ma kuki e oʻo i curries ma ipu aano o manu. I nisi o aganuu, e pei o le Turkey, o le ‘lokum’ (Turkish delight) e masani ona faʻamalieina i le kayu manis, faʻaalia ai lona aoga i meaʻai suamalie faavaomalo.

O nei mea manogi Initonesia – pala, bunga pala, cengkeh, ma kayu manis – e sili atu nai lo naʻo ni mea e faʻaopoopoina i a tatou meaʻai. O i latou o ni faʻaataataga o le talafaasolopito umi o Initonesia, o ona aganuu mauoa, ma lona tomai faʻatoʻaga. O la latou malaga mai fanua lafulemu i initonesia e oʻo atu i umukuka o le lalolagi o se molimau lea i le mana tumau o mea manogi e fesoʻotaʻi ai tagata ma aganuu. E oʻo mai i aso nei, o faʻatoʻaga mea manogi i Initonesia o loʻo faʻaauau pea ona faʻatumauina le maualuga o le lelei, ma faʻamautinoa ai o nei ‘pusaka rempah’ o le a faʻaauau pea ona faʻafiafiaina le lalolagi mo augatupulaga o lumanai.
O le filifiliga o mea manogi Initonesia e le gata ina faʻatamaoaigaina ai a tatou meaʻai, ae o loʻo lagolagoina foi le faʻatoʻaga gafataulimaina ma nuʻu i Initonesia. O le sailiga mo mea manogi Initonesia moni ma lelei o se malaga lea i le fatu o le tofo ma le tala faasolopito.
Mo le suʻeina o nei mea manogi Initonesia sili ona lelei ma le maualuga o le tulaga, e mafai ona e asiasi i le inaspices.com. Latou te ofoina atu le pala, bunga pala, cengkeh, ma le kayu manis e maua saʻo mai Initonesia, ma faʻamautinoa ai e te maua le tofo moni ma le lelei e tatau ai. Suʻe lau isi mea manogi e sili ona fiafia i ai ma le inaspices.com!
Upload images to this post to show gallery.
I le fatu o le vaega i Saute Sasa’e o Asia, o lo’o taoto ai se atunu’u e tele ona motu ma le tamaoaiga fa’alenatura e le mafaatusalia, o Indonesia. Mo le tele o seneturi, o lenei fanua ua avea ma nofoaga autu o le fefa’ataua’iga o mea manogi, e tosina mai ai tagata malaga, tagata fa’atau, ma tagata su’esu’e mai itu uma o le lalolagi. O ana mea manogi, e pei o le Pala (Nutmeg), Bunga Pala (Mace), Cengkeh (Cloves), ma Kayu Manis (Cinnamon), e le gata na fa’atusa i tupe ma mana’oga fa’apolokiki ae na fa’atosina fo’i le lalolagi atoa i o latou tofo uiga ese ma fa’amanuiaga mo le soifua maloloina. E le o se tala fa’asolopito masani lenei, ae o se tala e uiga i le sailiga mo le tofo, le malosi o fofo fa’alenatura, ma le aafiaga tumau o mea manogi mai le atunu’u. Tatou o’o i le fatu o lenei tala fa’asolopito o mea manogi i Indonesia, o se su’esu’ega i mea manogi ua fa’aaloalogia mo le afe ma afe o tausaga.
O le tala o mea manogi o Indonesia e amata i aso anamua, faatasi ai ma le fanau mai o se tūlaga fefa’ataua’iga mamao ua lauiloa o le Ala o Mea Manogi. O motu o Maluku, po’o le “Spice Islands,” sa avea ma nofoaga tutotonu o lenei fefa’ataua’iga. Mai iina, na malaga atu ai mea manogi i le lalolagi atoa, ma fa’atupuina ni malo ma fa’atupuina ni fete’ena’iga. O le tala fa’asolopito o le ala o mea manogi e le gata o se tala e uiga i fefa’ataua’iga; o se tala e uiga i fa’alavelave, su’esu’ega, ma le mana’o fa’aletagata mo le tamaoaiga ma mea e le masani ai.
O le sailiga mo nei ‘oa na fa’atosina ai tagata fa’atau Arapi, Saina, ma mulimuli ane Europa i le archipelago. O le tamaoaiga o mea manogi o Indonesia, aemaise lava Pala ma Cengkeh, na fa’atupuina ai se “ta’aloga” fa’avaomalo e le’i tupu muamua. O le au Holani, Peretania, ma Potukale na tau mo le puleaina o le fa’atauina o mea manogi, ma o lenei tala fa’asolopito na matua’i fa’aalia ai le atina’eina o le lalolagi atoa. O le tofi o mea manogi (pusaka rempah) o lo’o fa’aauau pea ona ola i aso nei, e le gata i le tofo o a tatou mea’ai ae fa’apea fo’i i aganu’u ma tu ma aga a tagata Indonesia.
Mai le Maluku, o lo’o sau ai le pala ma le bunga pala, o ni mea manogi se lua e maua mai le la’au e tasi (Myristica fragrans) ae eseese o latou uiga ma tofo. O le pala o le fatu lea o le la’au, ae o le bunga pala o le ata mumu, pei o se mata’itusi, o lo’o ufiufi ai le fatu. O le vavaeeseina o le lua e le gata na atili ai ona taugata ae na maua ai fo’i ni tofo eseese mo tagata kuka ma tagata fai vaila’au.
O le Pala ma lona Bunga Pala, fa’aalia lona matagofie fa’alenatura.
O le pala, po’o le pala fa’amanogi, ua leva ona fa’atauaina ona o lona tofo manogi, suamalie, ma le vevela. O le pala o Indonesia e fa’atauaina i le lalolagi atoa ona o lona tulaga lelei ma lona tofo tulaga ese. E fa’aaoga i mea suamalie e pei o pa’i, fa’i, ma keke, fa’apea fo’i i ipu ‘aina e pei o sou, sosi, ma fuala’au ‘aina. I anamua, sa talitonuina o le pala e mafai ona fa’amalolo ai fa’ama’i eseese, mai le fa’afitauli o le manava e o’o atu i le le lava o le moe.
E aofia ai le Myristicin (מיריסטיצין), o se mea e fa’atuputeleina ai le manatu ma mafai ona fa’amāmā ai le tiga i tui laiti. Ae ui i lea, o le taumafaina tele o le pala e mafai ona maua ai ni a’afiaga le lelei. O lea, e taua tele le fa’aaogaina i le fa’atatau.
O le bunga pala o le ata lanu mumu-moli o lo’o fa’ata’amilo i le pala. O lona tofo e sili atu ona ma’ale’ale ma suamalie nai lo le pala, fa’atasi ai ma se fa’aopoopoga manogi. O le falaoa pala fa’amago lelei tele (HPS) o lo’o ta’u mai ai le tulaga lelei maualuga o le bunga pala, lea e va’aia lelei ma fa’amamago e fa’amautinoa ai le tofo sili ma le manogi.
Bunga Pala i lona tulaga masani.
Le matagofie o le Bunga Pala o lo’o taofi i lima.
E fa’aaoga e le au kuka le bunga pala e fa’aleleia ai le tofo o sou, i’a, ma ipu moa, fa’apea fo’i i nisi o mea suamalie. E le gata i lona tofo, ae o le bunga pala e iai fo’i fa’amanuiaga mo le soifua maloloina, e aofia ai le anti-inflammatory ma le antioxidant properties. O le bunga pala e sili atu ona fa’aaoga i vaila’au fa’aleaganu’u e togafitia ai fa’afitauli o le manava ma fa’aleleia ai le moe.
O le cengkeh (cloves) o ni fugala’au matagofie, fa’amamago, ma e maua mai le la’au Syzygium aromaticum, e masani ona maua i Maluku. O le cengkeh e iai se manogi malosi, vevela, ma fa’amalieina, ma o lona tofo e le mafai ona galo. Sa fa’aaoga e tagata Saina anamua le cengkeh e fa’amalieina ai le manava ma fa’afouina ai le mānava, ae na fa’aaoga e tagata Europa e fa’asao ai aano o manu ma fa’atofo ai mea’ai.
O fua cengkeh matua, saunia mo le fa’amamago.
Cengkeh fou o lo’o ola i luga o le la’au.
E masani ona fa’aaoga le cengkeh i mea manogi i totonu o cuisine Asia, Aferika, ma le Middle East. O lo’o fa’aaoga i le faia o masalas, kari, ma ipu araisa. I Indonesia, o le cengkeh e taua tele i le gaosiga o le kretek, o sikaleti fa’aleaganu’u o lo’o iai le cengkeh.
Mo le soifua maloloina, o le cengkeh e tele ona aogā. O lo’o i ai le eugenol, o se antioxidant malosi ma o lo’o iai ni uiga fa’amalolo tiga. O le cengkeh e masani ona fa’aaoga e fa’amāmā ai le tiga o nifo, fa’aitiitia ai le mumū, ma fa’aleleia ai le ga’ina. E aoga fo’i le suau’u cengkeh e avea o se mea e fa’amāmā ai le siama.
O le kayu manis (cinnamon) o se tasi o mea manogi sili ona leva ma sili ona fa’aaogaina i le lalolagi. E maua mai le pa’u o la’au Cinnamomum, o le kayu manis e iai lona tofo suamalie, mafanafana, ma manogi, e lelei mo mea suamalie ma mea ‘aina. E ui lava e le’o mai le motu lava ia o Indonesia lona tupuaga autu, o le Cinnamomum burmannii (Indonesian Cinnamon po’o Cassia) o lo’o ola lelei ma sa fa’atauaina iinei mo seneturi.
O le la’au Kayu Manis, fa’aalia ona la’au ma ona lālā.
Pa’u Kayu Manis ma le pauta, saunia mo le fa’aaogaina.
O le kayu manis e fa’aaoga i le tele o kuka eseese, mai fa’i apu ma mea suamalie e o’o atu i kari ma ipu aano o manu. O le mea manogi eseese (aspices) o le kayu manis e le mafai ona fa’avaivai. I le kuka i Sasa’e Tutotonu, e fa’aaoga e faia ai le shawarma po’o le pilaf, ma e o’o fo’i i nisi taimi e fa’atofo ai mea suamalie e pei o le lokum (Turkish delight). O lona tofo e aoga tele i le faia o mea inu manogi, e pei o lauti ma koko.
Mo le soifua maloloina, o le kayu manis e aogā tele. O lo’o mauoa i antioxidants, e fesoasoani e puipuia ai le tino mai le fa’aleagaina o radical saoloto. O lo’o ta’ua fo’i e fesoasoani le kayu manis e fa’atonutonu ai le maualuga o le suka i le toto, ma avea ai ma se fa’aopoopoga aoga mo i latou e maua i le ma’i suka. E iai fo’i ona uiga anti-inflammatory ma fa’amalolo ai fa’ama’i, ma fa’atūina ai se vaega taua i vaila’au fa’aleaganu’u.
O mea manogi i totonu o cuisine eseese i le lalolagi o lo’o fa’aalia ai le aafiaga tele o mea manogi o Indonesia. E mai le tofo vevela o le kari a Initia i le manogi suamalie o mea’ai Mekisiko, o le Pala, Bunga Pala, Cengkeh, ma Kayu Manis o lo’o maua lo latou tulaga i le tele o ipu. O le Indonesia lava ia o lo’o fa’aalia mai lona tofi o mea manogi (pusaka rempah) e ala i ana cuisine. O le rendang (ipu aano o manu e pei o le povi), nasi goreng (araisa falai), ma le soto (supa manogi) o ni nai fa’ata’ita’iga o le fa’aogaina o nei mea manogi e fai ma tofo autu.
O nei mea manogi ua fa’atupuina le tele o fefa’ataua’iga i le lalolagi atoa, ma fa’afeso’ota’i aganu’u eseese e ala i le tofo. O le tulaga ese o nei mea manogi mai Indonesia e fa’aauau pea ona avea ma mea taua i le tele o ipu i le lalolagi atoa, e fa’atupuina ai se fa’amanatuga o lo latou tala fa’asolopito ma lo latou taua i le lalolagi.
I tua atu o o latou tofo manaia, o mea manogi o Indonesia o ni ‘oa fa’alenatura e tele ni fa’amanuiaga mo le soifua maloloina. E pei ona ta’ua muamua, o le Pala o lo’o iai le Myristicin, o se mea fa’alenatura e iai uiga antioxidant ma o lo’o su’esu’eina mo lona gafatia e puipuia ai le neura. O le cengkeh o lo’o mauoa i le eugenol, o se anti-inflammatory malosi ma anti-microbial agent.
O le kayu manis o lo’o lauiloa mo ona uiga fa’atonutonu suka ma lona maualuga o le antioxidant. E fesoasoani mea manogi uma nei e tetee atu ai i le oxidative stress i le tino ma e mafai ona fa’aitiitia ai le a’afiaga o fa’ama’i tumau. O le tu’ufa’atasia o nei mea manogi i lau mea’ai i aso uma e mafai ona le gata ina fa’atofo ai au mea’ai ae fa’aleleia atili ai fo’i lou soifua maloloina. O le fa’aogaina o mea manogi mo fa’amoemoega fa’afoma’i ua leva ona fa’aaoga i vaila’au fa’aleaganu’u, ma o su’esu’ega fa’aonaponei o lo’o fa’amaonia le tele o nei fa’amanuiaga anamua.
Mai le ala o mea manogi anamua e o’o atu i laulau kuka fa’aonaponei, o le Pala, Bunga Pala, Cengkeh, ma Kayu Manis mai Indonesia o lo’o fa’aauau pea ona fa’agae’e ma fa’amalosia. O lo latou tala fa’asolopito o se fa’amaoniga o lo latou taua fa’asolopito, ae o lo latou gafatia e fa’aleleia ai le soifua maloloina o lo’o fa’amaonia ai lo latou taua i le lumana’i. O nei mea manogi e sili atu nai lo na o mea e fa’aopoopo i mea’ai; o latou o se vaega o le talatuu, se fa’ailoga o le tamaoaiga fa’alenatura o Indonesia, ma o se meaalofa i le lalolagi atoa.
Afai e te mana’o e aumai le manogi moni ma le tofo o nei ‘oa o Indonesia i lou umukuka, matou te matua fa’amalosia oe e su’e mea manogi tulaga maualuga. Mo mea manogi Indonesia sili ona lelei ma fa’amaoni, e aofia ai le Pala, Bunga Pala, Cengkeh, ma Kayu Manis, asiasi i le inaspices.com. Latou te ofoina atu oloa e sili ona lelei e fa’amautinoa ai e te maua le tofo moni ma fa’amanuiaga mo le soifua maloloina e ofoina mai e nei mea manogi matagofie.