Upload images to this post to show gallery.
Nder woyla-wayla duuniyaaru, haa laamu duuɗɗe tammunde e cuuɗe diɗɗanɗe, Indoneesi ina haɓɓi ndonu jawɗe mawɗe, ko fottata e kaŋŋe walla kaayitaaji boɗeeji. Duuniyaaru jawɗe nder Indoneesi woni haala duuɓi ujunnaaje, haala waɗooɓe njulaagu, jaagooɓe, e laamorɗe, ko woni daartol jawɗe nder Indoneesi e jokkondire mum e daartol laawol jawɗe mawngol. Nder ɗerewol ngol, min ndurtoo nder cuuɓal pala (nutmeg), bunga pala (mace), cengkeh (cloves), e kayu manis (cinnamon), jawɗe mawɗe ɗe mbaɗi ko adii e ko jooni. Jawɗe ɗee, ko goonga, ɓuri wonde cuuɓal tan; ɗe ngoni jaagooɓe daartol, cellal, e pinal.
Indoneesi, ko adii anndiraa “Duuɗe Jawɗe,” woni ko e hakkunde ndonu jawɗe duuniyaaru, ko waɗi ko ɓuri duuɓi teemedde ɗuuɗɗe. Duuɗe ɗee, haa teeŋti e Maluku, wonnoo ko nokkuure tan nde pala e cengkeh nguri haa lesdi. Goɗɗe jawɗe nder duniyaaru ina ngandi darnde Indoneesi mawnde. Jawɗe ɗee ko ɗe njoɓaa kaŋŋe, kaŋŋe, e leppi, ɗe ngaddi laawol njulaagu mawngol, ko woni daartol laawol jawɗe. Laawol ngol jaagooɓe Aarabeeɓe, Cinnese, e Indoneesiyaŋkooɓe puɗɗii, caggal ɗuum ngol heɓi jaagooɓe Yurupiyankooɓe, ko wayi no Purtugaliyankooɓe, Dutsiyankooɓe, e Engeleesɓe, ɓe njaltitii ngam heɓugo laamu dow jawɗe ɗee.
Nder jaagooɓe duuɗe mawɗe Indoneesi, pala (Myristica fragrans) ina woodi darnde ceernde. Duuɗol man ngol, ko haa Moluku (ko anndiraa kadi Duuɗe Jawɗe), woni nokkuure nde tan ngol nguri. Ngol ɓuri wonde jawdi mawndi sabu ɗiɗo ko ngol hokki: pala (nutmeg) e bunga pala (mace). Pala woni seedi ngol, nde bunga pala woni lefol boɗeewol ngol haɓɓi seedi man. Nder suuɗe, teeŋti e leyɗe hirnaange, ko mace hps (mace hand-picked select) woni ko ɓuri njoɓugo, sabu moƴƴere mum e caɗeele mum.
Haala pala ko haala ceernde. Yeru, duuɓi teemedde 17, pala wonnoo ko jawdi njoɓotoondu kaŋŋe. Jawdi ndii ko hollitoore darnde, ko huutoraa ngam saaktoore, ko jaagiiɗe heɓi njulaagu mawngu. Nder pinal Yurupiyankoore, pala wonnoo ko huutoraa ngam reenugo nyaamdu, e kadi ko nofataa ko ngam cellal. Nder yoga e ɗemɗe, ko múskat krydd noddirtee, ko hollirta darnde mum bana jawdi cuuɓundi.
Seedere pala ina woodi kemikaal goɗɗo anndiraa miristisin, ko hokkini jawdi ndii urin ceernde e nofooje. Miristisin kadi ina woodi nofooje baɗɗe ngam reedu e ko ngam reenugo, ko waɗi pala woni jawdi cuuɓundi nder kosmetik e parfum.
Ngam ɓeydugol anndal dow no pala e bunga pala njagoo, ina foti anndugo wonde ko ɓuri 90% e yaltugol pala e bunga pala ina ummoo e Indoneesi, teeŋti e duuɗe Moluku. Yeru, ummoraade nder duuɗe ko wayi no Banda, isa pala (local term for nutmeg tree or its produce) ina faddina e hakkilantaagal mawngal ngam reenugo moƴƴere jawdi ndii.

Cengkeh (Syzygium aromaticum) kadi ummorii ko e Moluku, ko teeŋti e duuɗe Ternate e Tidore. Bana pala, cengkeh kadi wonnoo ko jaagiiɗe mawɗe e daartol laawol jawɗe. Cengkeh, ko ndiyam huɗo ngoo, ina woodi urin ceernde e nofooje caɗeele. Ko huutoraa ngam nyaamdu, ko ngam reenugo nyaamdu, e kadi ko ngam safaara.
Nder daartol, haa teeŋti e Asiya, cengkeh wonnoo ko huutoraa ngam haɗugo muusɗe e kadi ko ngam reenugo hunnduko. Cengkeh ina woodi Eugenol, ko woni kemikaal ko ngaddi nofooje antioksidan e anti-inflammasi. Ngam ɗuum, cengkeh woni jawdi cuuɓundi nder safaara aadaaji e kadi nder safaara hannde.
Jaagooɓe Farisa e Indiya puɗɗii njulaagu cengkeh e Aarabeeɓe e Cinnese haa duuɓi teemedde tataɓo BC. Nder laamu Han nder Siyaw, ko fottata e duuɓi teemedde ɗiɗi BC, laamɓe ina mbaɗana laamu’en maɓɓe cengkeh ngam ɓe mbaawa saakugo moƴƴere yeeso laamɗo. Nder suuɗe hannde, cengkeh ina huutoraa nder nyaamdu lokum (Turkish delight), nder nyaamdu, e nder kosmetik.

Kayu manis (Cinnamomum verum) ummorii ko e Sri Lanka (Seylan), kono kayu manis Indoneesi (Cinnamomum burmannii) ina woodi darnde ceernde e woni ko ɓuri njoɓugo e suuɗe duuniyaaru. Kayu manis woni ko ɓuri huutoraa nder nyaamdu, nder kosmetik, e nder safaara aadaaji.
Daartol kayu manis ina fuɗɗii haa duuɓi ujunnaaje. Ko adii, ko ngol huutoraa e Misra aadaaji ngam reenugo baɗɗe e kadi ko ngam safaara. Nder pinal Romankoore, kayu manis wonnoo ko jawdi cuuɓundi, ko ɓuri njoɓugo e kaŋŋe. Jawdi ndii ko jaagooɓe Aarabeeɓe njalti haa duuɗe Yurupiyankoore.
Kayu manis ina woodi nofooje antioksidan, anti-inflammasi, e kadi ina wallita ngam ɓeydugol cellal ɓernde e ngam reedu. Nder aspices (all spices), kayu manis ina woni ko ɓuri cuuɓugo ngam moƴƴere mum e barke mum.

Haa hannde, Indoneesi ina woni ko laamɗo mawɗo e yaltugol jawɗe nder duuniyaaru. Yaltugol pala, bunga pala, cengkeh, e kayu manis ina heɓa suuɗe duuniyaaru, ko hokki jawdi mawndi e ngaddi golle duuɗɗe. Nder suuɗe duuniyaaru, haa teeŋti e leyɗe ko wayi no Amriki, Yurup, e Asiya, jawɗe nder Indoneesi ina njoɓaa sabu moƴƴere mum, urin mum ceernde, e nofooje mum caɗeele.
Nder nyaamdu hannde, jawɗe ɗee ina huutoraa e nyaamdu duuɗɗe, ko wayi no kosam, nyaamdu, e kadi nder jami. Nder kosmetik, miristisin ummoriiɗo e pala ina huutoraa e parfum e lotion. Nder safaara aadaaji, jawɗe ɗee ina mbaɗa darnde mawnde e safaara duuɗɗe.
Indoneesi ina famɗina darnde mum bana pusaka rempah (heritage of spices) e ina jokki e reenugo moƴƴere jawɗe mum, ngam ngol jogi darnde mawnde e suuɗe duuniyaaru. Haa hannde, jaagooɓe ina mballita ngam ɓeydugol yaltugol e ngam ɓeydugol moƴƴere jawɗe ɗee.
Ndonu jawɗe Indoneesi woni haala mawngol, ko woni haala daartol, pinal, e cellal. Pala, bunga pala, cengkeh, e kayu manis ngoni ko ɓuri wonde cuuɓal tan; ɗe ngoni jaagooɓe daartol, ko ngaddi duuniyaaru e nder jaagooɓe mawɗe. Jawɗe ɗee ko ɗe ngaddi laawol njulaagu mawngol, ko ɗe mbaɗi laamuuji, e ko ɗe ɓeydi pinal duuɗɗe.
Duuɗe Moluku, ko nokkuure tan nde pala e cengkeh nguri, ina foti reenugo moƴƴere mum, ngam ngol jogi darnde mawnde e suuɗe duuniyaaru. Nder daartol jawɗe nder Indoneesi, jawɗe ɗee ina mbaɗa darnde mawnde e haɓɓugo duuniyaaru e nder njulaagu e nder pinal.
Nder suuɗe duuniyaaru, ko wayi no lokum, nyaamdu duuɗɗe ina huutoraa jawɗe Indoneesi ngam ɓeydugol urin e nofooje. Nder aspices duuniyaaru, jawɗe Indoneesi ina njoɓaa sabu moƴƴere mum e nofooje mum caɗeele.
Haala jawɗe Indoneesi woni haala moƴƴere, haala cuuɓal, e haala barke. Min ina ndurtoo nder cuuɓal maɓɓe, min ina mbaawa heɓugo nofooje maɓɓe, e min ina mbaawa heɓugo ndonu maɓɓe mawngu.
Ngam ɓeydugol anndal dow jawɗe Indoneesi cuuɓɗe e ngam heɓugo jawɗe moƴƴe, miɗo waɗana ma njillu haa inaspices.com. Haa ɗo, aɗa heɓa jawɗe moƴƴe, ko wayi no pala, bunga pala, e cengkeh, ko ummorii e nokkuuje moƴƴe nder Indoneesi. Waɗana njillu haa inaspices.com ngam heɓugo ndonu jawɗe mawɗe Indoneesi e nder defte maada e nder galle maada.